Šta jedemo? Koliko se pazimo i znamo o pravilnoj ishrani?

Kako se sve polako vraća u normalu, tako ja imam sve manje vremena ali više želje da nastavim sa pisanjem bloga i da sa Vama u suradnji sa stručnjacima iz različitih oblasti dijelim iskustva i savjete. U posljednjem postu započela sam temu ishrane, važnosti onoga što jedemo i neko ko nam sigurno može pomoći i disciplinovati nas su svakako nutricionisti. Ovaj post pišem u suradnji sa dr.sci. u nutricionizmu, Marizelom Šabanović. Ono što je meni bilo bitno da je pitam na samom početku jeste koliko smo svjesni važnosti pravilne ishrane?

Dr.sci. Marizela Šabanović:  Moram reći da su ljudi sve više svjesni koliko je pravilna prehrana važna. Zbog razvoja bolesti savremenog doba koje su povezane sa sjedećim načinom života i neadekvatne prehrane, sve više ljudi je svjesno da je prvi korak prevazilaženja bolesti upravo promjena životnog stila. Životni stil obuhvata i pravilnu prehranu, dovoljno sna, odmor, snižavanje stresa, boravak u prirodi, smijeh, fizičku aktivnost. Zato uvijek kažem da je pravilna prehrana samo jedan mali korak u cijeloj promjeni koja donosi održiv rezultat. Dijete koje imaju rok trajanja nikako ne preporučujem.

U ranijim postovima sam vam pisala o tome koja hrana konkretno meni smeta, šta sam izbacila jer mi ne odgovara te šta smatram da nije dobro za moj organizam. Dr.sci. Marizela se složila da se naš način prehrane često najviše vidi i na koži..

Dr. Sci. Marizela Šabanović: Koža je naš najveći organ i svaka promjena na njoj ukazuje da se u organizmu dešava nešto. Sistemska upala se danas povezuje sa razvojem različitih bolesti pa i kožnih. Alergijske reakcije i netolerancije na hranu često imaju manifestaciju na koži u vidu osipa, svraba, crvenila, akni. Zato nakon postavljanja dijagnoze od strane liječnika dobro je razmisliti i o promjeni prehrane te uvođenju protivupalnih namirnica i dodataka prehrani.

Osobe koje su nekad imale alergijsku reakciju ili znaju da reaguju na određenu hranu, naravno za početak je potrebno da to i izbjegavaju. Intolerancije se po mišljenju dr.sci. Marizele mogu prevazilaziti različitim načinima eliminacije, pa vraćanja u prehranu, jačanjem imuniteta itd. Kao i u svemu i u ovome je važna posvećenost te konsultacije sa stručnim osobama kako bi smo došli do zaključka koja hrana je odgovorna za intoleranciju i kako kombinovati namirnice kako bi naš jelovnik bio potpun. Većina nas koristi dodatke prehrani, a evo kakvo je mišljenje o tome moje sagovornice:

Dr. Sci. Marizela Šabanović:  Dodaci prehrani se preporučuju na osnovu stanja i dijagnoze, nikako napamet. Ne postoji univerzalni savjet za svakog pojedinca. Uvijek treba voditi računa o obliku, dozi, vrsti aktivne supstance. Ako govorimo o koži dodaci prehrani koji se najčešće koriste su vitamin C, astaksantin, omega 3 masne kiseline, beta karoten. Sve više se istražuju probiotici. U zadnje vrijeme je popularan kolagen i hijaluronska kiselina.

Svako od nas treba da osluškuje svoje tijelo, da prati ono što našem organizmu najbolje prija. Preporuka nutricionistkinje dr.sci. Marizele Šabanović je svakako da osnova naše prehrane treba da bude povrće,  svježe i kuhano i to barem tri porcije na dan. Ne smijemo zanemariti voće u barem dvije porcije na dan. Riba bi trebala biti na meniju najmanje dva puta sedmično. Sjemenke, orašasti plodovi su bogat izvor minerala. Posebno je važno unijeti dovoljno vode i to 30 ml po kg tjelesne težine.  Ja sam imala problem sa unošenjem tečnosti, te sa slatkišima koje sam jela više nego što je dovoljno. Slatkiši direktno utiču na našu kožu ali i atopijski dermatitis ukoliko se jedu u neograničenim količinama. Moja sagovornica smatra da je važno osjetiti prvi korak koliko često jedemo slatkiše i prepoznati momente kad se to najviše dešava. Obično se radi o emocionalnoj gladi tj.neraspoloženju ili nezadovoljstvu. Nakon toga uvesti tri porcije povrća i dvije porcije voća na dan koje ćemo žvakati kako bi naše tijelo imalo prirodni izvor šećera i dovoljno vlakana.. Izbaciti skrivene šećere u sokovima, umacima, voćnim jogurtima i sl. Unositi više kompletnih namirnica i dobre izvore proteina koji će nas držati sitima i neće biti napada gladi.

I za kraj ono što je većini nas najteže kada je u pitanju hrana, kako istrajati u pravilnoj i zdravoj ishrani?

Dr.sci. Marizela Šabanović: Prije svega odlukom da želimo promjenu. Sva sreća kad jednom krenemo, vrlo brzo vidimo rezultate našeg napora, tako da rijetko ko želi da odustane. Ne trebamo se kriviti ako pojedemo nešto što smatramo da nije uredu. Svi smo ljudi. Svima se to dešava, pa i nutricionistima. Bitno je imati mjeru i biti svjestan da se nakon jednog „izleta“ trebamo vratiti pravilnoj prehrani. I dan po dan, usvajati  navike jednu po jednu. Shvatiti da je prehrana proces koji traje i da će uvijek biti izazova koje treba prevazići.

Nadam se da vam je ovaj post pomogao da razmislite o tome kakav je vaš jelovnik, kakve su vaše navike, koliko nezdravo jedemo, te koliko je važno da se posvetimo zdravoj ishrani i našem organizmu. Ukoliko vam je potrebna motivacija ili pomoć, obavezno posjetite www.nutricionizam.ba i potražite savjete od drage dr.sci. Marizele Šabanović.

Do narednog čitanja,

Emina

Dr.sci. Marizela Šabanović, www.nutricionizam.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *