Maja, mentalno zdravlje i ja..

Još nekoliko dana i ispraćamo mjesec maj 2022. godine. Ovo je mjesec u kojem se obilježava svjetski dan hormona, bolesti štitne žlijezde, svjesnosti i prevenciji melanoma ali i mjesec podizanja svijesti o mentalnom zdravlju. Ovo je tema o kojoj sam često pisala kako na instagramu tako i na blogu, i ona koja je pomogla meni ali i mnogima od vas jeste Maja Misira Rašić.

Maja je prije svega moja radna kolegica, sjajan prijatelj i psiholog kakvog možete poželjeti. Počele smo razgovarati na samom početku pandemije virusa Covid-19 i do danas kad god osjetim potrebu, napišem joj poruku i odgovor stiže u roku odmah. Naučila me je da govorim o onome što me muči i da osjetim sebe.

O temi mentalnog zdravlja sve češće pričamo, možda to znači da smo se probudili i odlučili posvetiti se psihičkom jednako koliko i fizičkom zdravlju.

Maja:  Nakon pandemije Covid-19, došlo je do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja, smatra se u biti da je pandemija bila okidač za veću prevalenciju, za čak 25% više. Također, stres prisutan tokom ovog perioda je postao na neki način alarm svima nama da se trebamo pozabaviti mentalnim zdravljem, podrškom i konkretnim rješenjima. Budući da se svakodnevno provode istraživanja različitih aspekata mentalnog zdravlja, možemo reći da kontinuirano dobijamo nova znanja koja pokušavamo iskoristiti što bolje u praktičnom radu.

Stigma vezana za traženje stručne pomoći nažalost još uvijek postoji. Ali je pozitivno da je tokom pandemije porastao broj onih koji su se odlučili na razgovor. Online savjetovanje, kroz brošure, videa, otvorene razgovore. Veći je broj onih koji o ovoj temi otvoreno razgovaraju i motivišu druge, bliske osobe da urade isto.

Maja: Mentalno zdravlje ne poznaje dob niti spol. Različite poteškoće mogu pogoditi djecu od najranije dobi do mnogo starijih osoba. Nažalost, djeca imaju mnogo manje poznatih resursa koje bi koristili u suočavanju sa ovakvim tegobama, te je veoma bitno da mi kao odrasli budemo uzor koji mogu modelirati, te pokažemo da je ok osjetiti različita stanja, ali da je uredu i pričati o tome, ili tražiti pomoć. Kulturološki smo naučeni da je ranjivost znak slabosti, međutim moramo raditi aktivno na tome da redefiniramo pojam ranjivosti, u ono što ranjivost jeste, a to je snaga i nevjerovatan kapacitet za empatiju.

Mentalno zdravlje podrazumjeva kombinaciju zdrave ishrane, redovne fizičke aktivnosti, emocionalne pismenosti i prosocijalnih ponašanja.

Maja: Trebali bi smo da počnemo sa minimalnim promjenama u vlastitim navikama, zdrav doručak, snackovi, dnevne šetnje od 10-20 minuta. Uz to je bitno da počnemo prepoznavati ono što osjećamo i nazivati pravim imenom tu emociju koja nas može dalje uputiti ka našim neispunjenim i zanemarenim potrebama. Kada govorimo o prosocijalnom ponašanju, posebno sada je bitno da postanemo oni koji dijele, pomažu ili surađuju. Istovremeno, pomažući drugima, poboljšavamo naše mentalno zdravlje i reduciramo osjećaj stresa.

Često sam Maju pitala za neke tips and tricks svaki put kad bih se osjećala loše, izgubljeno ili da mi u tom trenutku treba da se vratim u svoje normalno stanje. Pored klasičnih preporuka druženja, provođenja vremena u prirodi, fizičke aktivnosti ili zdravih navika, ističe da je je jako važno da ne negiramo ono što osjećamo i sa čim se nosimo.

Maja:  Danas postoji jako loš trend tzv. toksične pozitivnosti koja nažalost ima pogrešan efekat, te mnogi ljudi pored toga što se osjećaju loše, osjećaju dodatni pritisak da se ne bi tako trebali osjećati, te ulaze u apsurd: osjećam se loše jer se osjećam loše. Validirajte svoje strahove, brige, tuge, pokažite razumijevanje prema sebi kao što bi prema nekom drugom, I dozvolite sebi da nekada zastanete i ne budete baš najsjajniji u svemu što radite. Tada ste zapravo najbolji.

Do čitanja,

Emina

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *